Андрей Тихомиров "Bajka postaje stvarnost"

Bajka je istorijski uspostavljeno stabilno umetničko epsko delo folklorne proze neobičnog i ponekad duboko fantastičnog sadržaja, koje govori o događajima, često veoma udaljenim i samim tim u velikoj meri iskrivljenim u procesu usmenog prenosa. U bajkama se očituje umjetničko utjelovljenje težnji i nada radnih ljudi, njihovih najdubljih misli o trijumfu nad silama prirode, o obnovi života, o transformaciji svijeta na bolje, ne za neke "odabrane", ali za sve. Savremena naučna istraživanja potvrđuju ranije izražene ideje koje objašnjavaju različita" čuda", u ovom slučaju postojanje"podvodnog kraljevstva".

date_range Год издания :

foundation Издательство :Автор

person Автор :

workspaces ISBN :

child_care Возрастное ограничение : 12

update Дата обновления : 11.07.2023

Bajka postaje stvarnost
Андрей Тихомиров

Bajka je istorijski uspostavljeno stabilno umetnicko epsko delo folklorne proze neobicnog i ponekad duboko fantasticnog sadrzaja, koje govori o dogadajima, cesto veoma udaljenim i samim tim u velikoj meri iskrivljenim u procesu usmenog prenosa. U bajkama se ocituje umjetnicko utjelovljenje teznji i nada radnih ljudi, njihovih najdubljih misli o trijumfu nad silama prirode, o obnovi zivota, o transformaciji svijeta na bolje, ne za neke "odabrane", ali za sve. Savremena naucna istrazivanja potvrduju ranije izrazene ideje koje obja?njavaju razlicita" cuda", u ovom slucaju postojanje"podvodnog kraljevstva".

Андрей Тихомиров

Bajka postaje stvarnost




"Podvodno kraljevstvo"

Savremena naucna istrazivanja potvrduju ranije izrazene ideje koje obja?njavaju razlicita" cuda", u ovom slucaju postojanje"podvodnog kraljevstva".

Rossiyskaya Gazeta izvje?tava da su podvodni arheolozi sa Nacionalnog Instituta za antropologiju i historiju (INAH) otkrili drevni kenot Maja u Meksiku, unutar kojeg se nalazio jedinstveni Kanu. Analiza ovog i drugih nalaza pokazala je da su istrazivaci uspjeli pronaci ono ?to su Maje smatrale ulazom u zagrobni zivot. Kratak izvje?taj o studiji predstavljenoj u okviru 12.Medunarodnog kongresa Mayanista objavljen je na web stranici INAH-a. Izvje?tava se da su sam Kanu otkrili podvodni arheolozi prije dvije godine. Od tada se analizira u laboratorijama u Meksiku i inostranstvu. Strucnjaci su do?li do zakljucka da se Kanu koristio samo u ritualne svrhe. Iako je napravljen u tradiciji Maja, ovaj camac nije mogao ostati na vodi, jer je imao veoma tezak luk i krmu. Stoga je kreiran u simbolicke svrhe, za prino?enje bogovima. ?tavi?e, oko kanua je pronadeno 38 kostura, ukljucujuci ljudsku metatarzalnu kost, stopalo odrasle zene, kao i kosti armadila, psa, curke i orla. Svi nalazi su napravljeni tokom uranjanja arheologa u poplavljeni cenote San Andres, koji se nalazi ispod istoimenog arheolo?kog spomenika. Cenote je oblik kra?kog reljefa, prirodne vrtace nastale uru?avanjem svoda krecnjacke pecine u kojoj teku podzemne vode. Narodi Maja smatrali su cenotes svetim mjestima. Oko takvih objekata obicno su se gradili gradovi. Za Maje su to bili i izvori vode i sveta mjesta za zrtve. Osim toga, legende su govorile da su cenoti portali u zagrobni zivot. Maje su vjerovale da unutar ovih prirodnih gradevina postoje ulazi u podzemni svijet, kroz koje lutaju i bogovi i du?e preminulih ljudi. Poznato je da su u brojnim gradovima Maja ispod glavnih hramova izgradene vje?tacke tamnice koje imitiraju prave Cenote. U ovom slucaju, nakon dvije godine istrazivanja, arheolozi su do?li do zakljucka da se cenote San Andres u vjerovanjima Maja definitivno smatrao ulazom u zagrobni zivot. I oni zrtveni Kanu nazivaju glavnim dokazom za to. Inace, njegova duzina je bila 2,15 metara, ?irina – 45 centimetara, a visina – 36,5 centimetara. Prema arheologu Isusu Gallegosu, prevladavanje kostiju armadila i prisutnost ljudskih metatarzalnih kostiju navode strucnjake na razmi?ljanje o ritualnoj upotrebi kanua i njegovom postavljanju u pecinu prije nego ?to je poplavljen. Poznata sposobnost armadila da pliva, pa cak i hoda po dnu, dugo zadrzavajuci dah, bila je nagove?taj da bi ova zivotinja lako mogla da ude u podzemni svet. To odgovara idejama Maja o poplavljenim pecinama kao portalima u kosmogonijski prostor. Inace, u pocetku su arheolozi vjerovali da nalazi pripadaju kasnom klasicnom periodu (830-950.godine nove ere), koji datira gotovo sve predmete u cenoteu San Andres. Ali Radiokarbonsko datiranje Kanu drveta pokazalo je da organski materijal datira iz XVI veka.

Iz knjige Tihomirova A. E. I Tihomirove M. A., nauka o bajkama-2. "Ridero", Jekaterinburg, 2021

Bajka sa naucnim komentarima. Naucni komentari u zagradama.

Morski kralj i Vasilisa Mudri

Bili su daleko car i carica, u dalekoj drzavi; nisu imali djece. (Za najudaljenije zemlje – u drevnom izve?taju o devetkama: najudaljenije–dvadeset sedam, najudaljenije – trideset, kao i dvanaestodnevne praznike-12 velikih pravoslavnih praznika prema staroruskom izve?taju, uporedite sa nemackim brojevima, koji se citaju sa poslednje cifre). Car je oti?ao u strane zemlje, sa udaljenih strana; dugo nije i?ao kuci; u to vrijeme carica mu je rodila sina Ivana carevica, a car za to ne zna.

Poceo je da se probija u svoju drzavu, poceo je da se vozi do svoje zemlje, i bio je vreo, vreo dan, sunce je bilo tako vrelo! I napala ga je velika zed; ?ta god da da, samo da pije vodu! Osvrnuo sam se oko sebe i nedaleko ugledao veliko jezero; odvezao sam se do jezera, si?ao s konja, legao na stomak i progutajmo hladnu vodu. Pije i ne osjeca nevolje; ali kralj mora ga je uhvatio za bradu. (Kralj Mora je najvjerovatnije voda ili sve?tenik koji cuva svoje posjede).

– Pusti me! – pita kralj.

– Necu ti dopustiti, da se nisi usudio piti bez mog znanja! (Govore istim jezikom).

– ?ta god zelite, uzmite platu – samo pustite!

– Daj mi ono ?to ne zna? kod kuce.

Car je mislio-mislio-?ta on ne zna kod kuce? Cini se da sve zna, sve zna i pristao je. Probao sam-niko ne drzi bradu; ustao sam sa zemlje, sjeo na konja i oti?ao kuci.

Kad dode kuci, kraljica ga upoznaje s princom, tako radosnim; i cim je saznao za svoje drago dijete, briznuo je u gorke suze. Rekao sam kraljici kako i ?ta mu se dogodilo, plakali smo zajedno, ali nema ?ta da se uradi, suze nece popraviti stvari.

Poceli su da zive na stari nacin; a princ raste i raste kao testo na sunderu – skokovima i granicama, i narastao je.

"Koliko god da drzite sa sobom", misli car, " morate to dati: to je neizbezno!"Uzeo je Ivana carevica za ruku, odveo ga pravo do jezera.

– Pogledajte ovde", kaze on, "za moj prsten; slucajno sam ga ispustio juce.

Napustio je jednog carevica i sam se okrenuo kuci. Princ je poceo da trazi prsten, ?eta obalom, a na njega naide stara zena.

– Gde ide?, prince Ivane?

– Pusti me, ne gnjavi me, stara vje?tice! I dosadno je bez tebe. (Vje?tica – od" znati " – znati, uporediti – Vede – od sanskrita doslovno-sveto znanje. Prema praznovjernim vjerovanjima koja datiraju iz paganstva, zena je carobnica koja je, zahvaljujuci tajnim vezama sa "zlim duhovima", navodno u stanju izazvati nesrecu ljudima, na?tetiti zivotinjama. Prema narodnim vjerovanjima, vje?tica sluzi davolu. U srednjem vijeku crkvena inkvizicija progonila je i javno istrebljivala zene osumnjicene za vje?ticarenje).

– Pa, Ostani sa Bogom!

I stara dama je oti?la sa strane.

A Knez Ivan je razmi?ljao: "za?to sam prokleo staricu? Dozvolite mi da ga okrenem; stari ljudi su lukavi i o?troumni! Mozda ce reci ne?to ljubazno."I poceo je da okrece staru zenu:

– Vrati se, bako, ali oprosti na mojoj glupoj rijeci! Uostalom, Rekao sam s dosadom: otac me natjerao da trazim prsten, ja odem i potrazim ga, ali prstena nema kao ?to nema!

– Niste ovdje zbog prstena; otac vas je dao morskom kralju: morski kralj ce izaci i odvesti vas sa sobom u podvodno kraljevstvo.

Princ je gorko plakao.

– Ne brini, prince Ivane! I u va?oj ulici ce biti praznika, samo me slu?ajte, starice. Sakrij se iza onog grma ribizle tamo i sakrij se tiho. Dvanaest golubova ce doleteti ovde-sve crvene devojke, a posle njih trinaesta; plivace u jezeru; u meduvremenu, Oduzmi poslednjoj ko?ulji i ne vracaj je dok ti ona ne da prsten. Ako to ne ucinite, zauvijek cete poginuti kod morskog kralja, oko palate je visoka palisada, citavih deset versta, a na svakom je govoru zaglavljena glava; samo jedan prazan, ne padaj na njega!

Princ Ivan zahvalio se starici, sakrio se iza grma ribizle i ceka vrijeme. (Milja je drevna ruska mjera duzine jednaka 500 hvati, oko 1 km).

Odjednom stize dvanaest golubova; udarili su u vlaznu zemlju i pretvorili se u crvene devojke, sve one neizrecive lepote: ni da razmi?ljaju, ni da pogadaju, ni da pi?u perom! (Transformacije su fenomeni drevnog mijenjanja oblika," sveta " slika 12 – od 12 mjeseci – mjeseceve faze. Broj 12 je djeljiv bez ostatka sa 2, 3, 4, 6, a sljedeci broj 13 nije djeljiv ni sa cim – ispada "prokleto desetak"). Bacili su haljine i u?li u jezero: svirajuci, prskajuci, smijuci se, pjevajuci pjesme.

Конец ознакомительного фрагмента.

Текст предоставлен ООО «ЛитРес».

Прочитайте эту книгу целиком, купив полную легальную версию (https://www.litres.ru/pages/biblio_book/?art=69431902&lfrom=174836202) на ЛитРес.

Безопасно оплатить книгу можно банковской картой Visa, MasterCard, Maestro, со счета мобильного телефона, с платежного терминала, в салоне МТС или Связной, через PayPal, WebMoney, Яндекс.Деньги, QIWI Кошелек, бонусными картами или другим удобным Вам способом.

Все книги на сайте предоставены для ознакомления и защищены авторским правом