Андрей Тихомиров "Bajka postaje stvarnost"

Bajka je povijesno trajno izmišljeno epsko djelo folklorne proze neobičnog, a ponekad i duboko fantastičnog sadržaja, koje pripovijeda događaje koji su često vrlo udaljeni i stoga jako iskrivljeni u procesu usmenog prenošenja. U bajkama se očituje umjetničko utjelovljenje težnji i nada ljudi rada, njihove najdublje misli o trijumfu nad silama prirode, o obnovi života, o transformaciji svijeta na bolje, ne za neke "izabrane", već za sve. Suvremena znanstvena istraživanja potvrđuju ranije izražene ideje koje objašnjavaju različita "čuda", u ovom slučaju postojanje"podvodnog kraljevstva".

date_range Год издания :

foundation Издательство :Автор

person Автор :

workspaces ISBN :

child_care Возрастное ограничение : 12

update Дата обновления : 11.07.2023

Bajka postaje stvarnost
Андрей Тихомиров

Bajka je povijesno trajno izmi?ljeno epsko djelo folklorne proze neobicnog, a ponekad i duboko fantasticnog sadrzaja, koje pripovijeda dogadaje koji su cesto vrlo udaljeni i stoga jako iskrivljeni u procesu usmenog preno?enja. U bajkama se ocituje umjetnicko utjelovljenje teznji i nada ljudi rada, njihove najdublje misli o trijumfu nad silama prirode, o obnovi zivota, o transformaciji svijeta na bolje, ne za neke "izabrane", vec za sve. Suvremena znanstvena istrazivanja potvrduju ranije izrazene ideje koje obja?njavaju razlicita "cuda", u ovom slucaju postojanje"podvodnog kraljevstva".

Андрей Тихомиров

Bajka postaje stvarnost




"Podvodno kraljevstvo"

Suvremena znanstvena istrazivanja potvrduju ranije izrazene ideje koje obja?njavaju razlicita "cuda", u ovom slucaju postojanje"podvodnog kraljevstva".

"Ruska novina" izvje?tava da su u Meksiku podvodni arheolozi iz Nacionalnog instituta za antropologiju i povijest (MJ) otkrili drevni cenot Maja, unutar kojeg je pronaden jedinstveni kanu. Analiza ovog i drugih nalaza pokazala je da su istrazivaci uspjeli pronaci ono ?to su Maje smatrale ulazom u zagrobni zivot. Kratko izvje?ce o studiji predstavljenoj u sklopu 12.Medunarodnog kongresa majana objavljeno je na internetskoj stranici u NIH-u. Sam kanu navodno su otkrili podvodni arheolozi do prije dvije godine. Od tada je podvrgnut analizi u laboratorijima u Meksiku i inozemstvu. Strucnjaci su zakljucili da se kanu koristio samo u ritualne svrhe. Iako je izraden u tradiciji Maja, ovaj camac nije mogao ostati na vodi jer je imao vrlo te?ke pramce i krmu. Stoga je stvorena u simbolicke svrhe, za prinose bogovima. ?tovi?e, oko kanua je pronadeno 38 kostura, ukljucujuci metatarzalnu kost covjeka, stopalo odrasle zene i kosti armadila, psa, puretine i orla. Svi su nalazi napravljeni prilikom ronjenja arheologa u potopljeni cenot San Andres, smje?ten ispod istoimenog Arheolo?kog spomenika. Cenote je oblik kr?kog reljefa, prirodni ponor nastao uru?avanjem svoda vapnenacke ?pilje u kojoj tece podzemna voda. Narodi Maja smatrali su Cenote svetim mjestima. Gradovi su se obicno gradili oko takvih objekata. Za Maje su to bili i izvori vode i sveta mjesta za zrtve. Osim toga, legende su govorile da su cenoti portali u zagrobni Svijet. Maje su vjerovale da se unutar tih prirodnih struktura nalaze ulazi u podzemni svijet kroz koji lutaju i bogovi i du?e mrtvih ljudi. Poznato je da su u nekim gradovima Maje pod glavnim hramovima gradile umjetne tamnice koje su imitirale prave Cenote. U ovom slucaju, nakon dvogodi?njeg istrazivanja, arheolozi su do?li do zakljucka da se Cenote San Andres u vjerovanjima Maja tocno smatrao ulazom u zagrobni zivot. A glavni dokaz za to nazivaju zrtvenim kanuom. Inace, duljina mu je bila 2,15 metara, ?irina 45 centimetara, a visina 36,5 centimetara. Prema arheologu jesusu Gallegosu, prevladavanje kostiju armadila i prisutnost ljudskih metatarzalnih kostiju navode strucnjake na razmi?ljanje o ritualnoj upotrebi kanua i njegovom smje?taju u ?pilju prije nego ?to je potopljena. Poznate sposobnosti armadila da pliva, pa cak i hoda po dnu, zadrzavajuci dah dulje vrijeme, bile su nagovje?taj da je ova zivotinja bez problema mogla uci u podzemni svijet. To odgovara idejama Maja o potopljenim ?piljama, kao o portalima u kozmogonijski prostor. Inace, arheolozi su u pocetku vjerovali da nalazi potjecu iz kasnog klasicnog razdoblja (830.-950. No, radiokarbonsko datiranje drva kanua otkrilo je da organski materijal datira u stoljece.

Iz knjige Tihomirova A. E. i Tihomirove M. A., znanost o bajkama 2. "Amel", Ekaterinburg, 2021

Prica sa znanstvenim komentarima. Znanstveni komentari u zagradama.

Morski kralj i Vasilisa mudra

Za daleke zemlje, u tridesetom stanju, zivio je kralj s kraljicom; nisu imali djece. (Za daleke zemlje-u drevnom broju od devet: daleko-dvadeset i sedam, daleko-trideset, kao i dvanaest praznika – 12 glavnih pravoslavnih praznika prema starom ruskom racunu, usporedite s njemackim brojevima koji se citaju od posljednje znamenke). Kralj je oti?ao u strane zemlje, na daleke strane; dugo vremena nije bio kuci; u to vrijeme kraljica mu je rodila sina, Ivava-Tsarevicha, a kralj o tome ne zna.

Poceo je drzati put do svoje drzave, poceo se voziti do svoje zemlje, a dan je bio vruc, vruc, sunce je bilo vruce! I napala ga je velika zed; ?to god dati, samo piti vodu! Osvrnuo se oko sebe i nedaleko ugledao Veliko jezero; odvezao se do jezera, si?ao s konja, legao na trbuh i progutao ledenu vodu. Pije i ne osjeca nevolje; a kralj mora uhvatio ga je za bradu. (Morski kralj je najvjerojatnije voda ili svecenik koji cuva svoje posjede).

– Pusti me! – kralj trazi.

– Ne smije? piti bez mog znanja! (Govore istim jezikom).

– ?to god zelite, uzmite otkupninu-samo je pustite!

– Daj mi ne?to ?to ne zna? kod kuce.

Kralj je pomislio-pomislio-?to ne zna kod kuce? Cini se da sve zna, sve zna— i slozio se. Poku?ao sam-nitko ne drzi bradu; ustao je sa zemlje, sjeo na konja i odjahao kuci.

Ovdje dolazi kuci, kraljica ga susrece s carevicem, tako radosna; i kako je saznao za svoje slatko dijete, tako je zapljusnuo gorke suze. Rekao je kraljici kako i ?to mu se dogodilo, plakali su zajedno, ali nema se ?to uciniti, stvari ne mozete ispraviti suzama.

Poceli su zivjeti na stari nacin; a princ raste za sebe i raste poput tijesta na tijestu-skokovima i granicama, i narastao je velik.

"Bez obzira koliko ga zadrzali za sebe", misli kralj, " ali morate dati: stvar je neizbjezna!"Uzeo je Ivana carevica za ruku i doveo ga ravno do jezera.

– Potrazi ovdje, – kaze, – moj prsten; nehotice sam jucer ispustio.

Ostavio je jednog princa, a on se okrenuo kuci. Princ je poceo traziti prsten, ?etajuci obalom, a starica nailazi na njega.

– Kamo ide?, Ivan Tsarevich?

– Pusti to, stara vje?tica! I bez tebe je dosadno. (Vje?tica – od" znati " – znati, usporedite – Vede – sa sanskrtom doslovno – sveto znanje. Prema praznovjernim predodzbama koje sezu do poganstva, zena je carobnica koja je, zahvaljujuci tajnim vezama s "zlim duhovima", navodno sposobna nanijeti nesrecu ljudima, na?tetiti zivotinjama. Prema narodnom vjerovanju, vje?tica sluzi vragu. U srednjem vijeku crkvena inkvizicija progonila je i javno istrijebila zene osumnjicene za vje?ticarenje).

– Pa, ostani s Bogom!

I starica je krenula u stranu.

A Ivan Tsarevich razmi?ljao je: "za?to sam grdio staricu? Daj da je Bacim; stari ljudi su lukavi i pametni! Mozda ce reci ne?to dobro." I poceo bacati i okretati staricu:

– Vrati se, Bako, oprosti mi glupu rijec! Napokon, rekao sam s dosadom: otac me natjerao da potrazim prsten, hodam-pazim, ali nema prstena kao da nema!

– Nisi ovdje za prsten; otac te dao morskom kralju: morski kralj ce izaci i povesti te sa sobom u podvodno kraljevstvo.

Princ je gorko zaplakao.

– Ne tuguj, Ivan Tsarevich! Na tvojoj ce ulici biti praznik; samo me poslu?aj, starice. Sakrij se iza tog grma ribiza i tiho se Sakrij. Ovdje ce letjeti dvanaest golubova – sve crvene djevojke, a za njima i trinaesta; kupat ce se u jezeru; a ti u meduvremenu odnesi posljednju ko?ulju i ne daj je dok ti ne da svoj prsten. Ako to ne uspijete, zauvijek ste umrli morski kralj oko cijele palace stoji visoka palisada, cijelih deset milja, a na svakoj je zbici zaglavljena glava; samo je jedan prazan, ne padaj na njega!

Ivan Tsarevich zahvalio je starici, sakrio se iza grma ribiza i cekao vrijeme. (Versta je drevna ruska mjera duzine, jednaka 500 sazena, oko 1 km).

Odjednom stize dvanaest golubova; udario u zemlju od sira i pretvorio se u crvene djevojke, svaka ljepota neizreciva: ni razmi?ljati, ni pogoditi, ni pisati olovkom! (Transformacije su fenomen drevnog vukodlaka," Sveti " broj 12 – od 12 mjeseci – Mjeseceve faze. Broj 12 dijeli se bez ostatka s 2, 3, 4, 6, a sljedeci broj 13 ne dijeli se ni na ?to – ispada "prokleta desetak"). Bacili su haljine i krenuli u jezero: sviraju, prskaju, smiju se, pjevaju pjesme.

Конец ознакомительного фрагмента.

Текст предоставлен ООО «ЛитРес».

Прочитайте эту книгу целиком, купив полную легальную версию (https://www.litres.ru/pages/biblio_book/?art=69431905&lfrom=174836202) на ЛитРес.

Безопасно оплатить книгу можно банковской картой Visa, MasterCard, Maestro, со счета мобильного телефона, с платежного терминала, в салоне МТС или Связной, через PayPal, WebMoney, Яндекс.Деньги, QIWI Кошелек, бонусными картами или другим удобным Вам способом.

Все книги на сайте предоставены для ознакомления и защищены авторским правом